U skladu sa članom 49 stav 1 tačka 3 Zakonom o komunalnim djelatnostima („Službeni list CG”, br. 55/16, 66/19 i 140/22) i članom 9 stav 1 Pravilima o poređenju poslovanja i pokazatelja učinaka vršilaca regulisanih komunalnih djelatnosti („Službeni list CG“, br. 69/18 i 143/21) Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti je sačinila Godišnji izvještaj o poređenju indikatora poslovanja vršilaca regulisanih komunalnih djelatnosti za 2024. godinu.
Cilj sprovođenja poređenja poslovanja i pokazatelja učinaka vršilaca regulisanih komunalnih djelatnosti (benčmarking) je da se kroz sistematsko poređenje poslovanja vršilaca obezbijedi uvid u efikasnost, kvalitet rada i stanje u sektoru, identifikuju slabosti i primjeri dobre prakse, te podstakne unaprjeđenje kvaliteta usluga u oblasti javnog vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama.
Pouzdani i potpuni podaci koje dostavljaju vršioci su od ključnog značaja za sprovođenje benčmarkinga. Iako su svi vršioci dostavili podatke za 2024. godinu, njihov kvalitet i dalje nije zadovoljavajući, što ograničava poređenje performansi vršilaca. Agencija kontinuirano ukazuje na potrebu za unaprjeđenjem sistema evidentiranja podataka, kako bi se obezbijedili pouzdani podaci o poslovanju.
Analiza pokazatelja poslovanja za 2024. godinu ukazuje da je prosječna pokrivenost stanovništva javnim vodosnabdijevanjem 85,9%, kanalizacionom mrežom 54,2%, dok se kod 40,5% stanovništva otpadne vode prečišćavaju prije ispuštanja u recipijent.
Stepen neprihodovane vode je jedan od najvećih problema u sektoru i u 2024. godini je iznosio 66,9%. Visok nivo gubitaka negativno utiče na održivost poslovanja, cijenu i kvalitet usluge, ali i na zaštitu vodnih resursa. U skladu sa Direktivom (EU) 2020/2184 o kvalitetu vode namijenjene za ljudsku upotrebu, države su obavezne da prate i izvještavaju o nivou gubitaka vode u distributivnim sistemima, te da preduzimaju mjere za njihovo postepeno smanjenje. Iako Crna Gora još nije članica Evropske unije, neophodno je da se i sektor javnog vodosnabdijevanja na vrijeme pripremi za ispunjavanje budućih zahtjeva, kroz sveobuhvatan i odgovoran pristup problemu gubitaka vode. Samo dosljednim i planskim djelovanjem moguće je ostvariti dugoročna poboljšanja i uskladiti se sa standardima koji se primjenjuju u državama članicama Evropske unije.
Primjena GIS sistema (geografski informacioni sistem) ima presudan značaj za upravljanje infrastrukturom, ali je njihova upotreba u praksi i dalje ograničena, naročito u dijelu kanalizacione mreže. Uvođenje i redovno ažuriranje GIS baza podataka omogućava precizno evidentiranje i praćenje kvarova, začepljenja, dužine mreže i potreba za investicijama, te doprinosi tačnijem izračunavanju tehničkih indikatora i efikasnijem upravljanju infrastrukturom. Agencija zato ukazuje da su vršioci dužni da uspostave i koriste GIS sisteme u skladu sa članom 17 Pravila o minimumu kvaliteta i obima poslova za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti.
Kvalitet vode za piće u 2024. godini bio je usklađen sa zakonskim normama u 94% uzoraka, što je u skladu sa višegodišnjim prosjekom. Ipak, pojedini vršioci i dalje bilježe značajna odstupanja od propisanih standarda. Obezbjeđivanje zdravstveno ispravne vode za piće mora ostati apsolutni prioritet svih vršilaca, jer direktno utiče na zaštitu javnog zdravlja.
U 2024. godini stepen sekundarnog prečišćavanja otpadnih voda je iznosio 81,77%, dok je usaglašenost tretirane vode sa zakonskim parametrima iznosila 37,10%. Ovo ukazuje na tehnička ograničenja postojećih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pri čemu posebno značajan uticaj ima Podgorica, gdje se stvara najveća količina otpadnih voda, pa bi rješavanje pitanja prečišćavanja otpadnih voda u ovom gradu doprinijelo poboljšanju upravljanja komunalnim otpadnim vodama na nivou cijele Crne Gore. Modernizacijom postojećih i izgradnjom novih postrojenja, uz sistematsko praćenje performansi i primjenu savremenih tehnologija, moguće je poboljšati kvalitet tretiranih otpadnih voda i osigurati ispunjavanje zakonskih i ekoloških zahtjeva.
Prosječna stopa naplate u 2024. godini u Crnoj Gori je iznosila 97,6%, što ukazuje na relativno visok nivo odgovornog upravljanja finansijama. Ipak, kod pojedinih vršilaca naplata nije na visokom nivou, što ukazuje da je i dalje potrebno kontinuirano raditi na njenom unaprjeđenju.
Broj zaposlenih na 1.000 korisnika u 2024. godini u Crnoj Gori je iznosio 7,42, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, i dalje postoji potreba za racionalizacijom broja zaposlenih i unaprjeđenjem kadrovskih struktura, kako bi se povećala efikasnost i smanjili troškovi poslovanja. Važno je pristupiti profesionalizaciji kadrova i osigurati njihovu stručnu osposobljenost za ispunjavanje sve složenijih zahtjeva koji proizilaze iz evropskog zakonodavstva i standarda u sektoru regulisanih komunalnih djelatnosti.
Stepen pokrivenosti operativnih rashoda operativnim prihodima u 2024. godini je iznosio 112,6%, što generalno ukazuje na pozitivan trend u sektoru. Ipak, primjetan je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu i smanjenje broja vršilaca koji ostvaruju punu pokrivenost troškova. Ovi rezultati ukazuju na potrebu za daljim mjerama racionalizacije troškova i poboljšanjem upravljanja, kako bi se obezbijedila dugoročna održivost.
Kroz sprovođenje aktivnosti koje se odnose na benčmarking, Agencija je zaključila da vršioci u praksi često ne ispunjavaju zakonske obaveze, na što Agencija kontinuirano ukazuje. Ovo naglašava potrebu za uspostavljanjem učinkovitih sistema nadzora i kontrole, kroz proaktivni upravni i inspekcijski nadzor. Među najvažnijim obavezama koje vršioci uglavnom ne sprovode, a dužni su u skladu sa zakonom, su: vođenje posebnog knjigovodstva za svaku komunalnu djelatnost ako obavljaju više djelatnosti; vođenje posebnog knjigovodstva za dopunske poslove koji se odnose na komunalne djelatnosti; postavljanje uređaja i stalno registrovanje količina zahvaćene vode; postavljanje uređaja za mjerenje i mjerenje količina otpadnih voda ispuštenih u prijemnik; vođenje evidencija o količinama i kvalitetu komunalnih otpadnih voda; vođenje evidencija o prigovorima korisnika; vođenje evidencija o održavanju i ovjeravanju vodomjera; vođenje evidencija o prekidima i poremećajima u pružanju usluga; vođenje evidencija o čišćenju, ispiranju i pregledu javne vodovodne i kanalizacione mreže; korišćenje GIS sistema u obavljanju regulisanih komunalnih djelatnosti; vođenje evidencija o vodomjerima; i uspostavljanje i održavanje registra korisnika.
Obavljanju regulisanih komunalnih djelatnosti se u svim segmentima mora pristupati odgovorno i profesionalno, jer se radi o djelatnostima od javnog interesa koje direktno utiču na kvalitet života građana. Poštovanje zakona mora biti apsolutni prioritet, dok je istovremeno neophodno aktivno raditi na digitalizaciji procesa i profesionalizaciji kadrova. Sektor regulisanih komunalnih djelatnosti mora izaći iz ustaljenih normi i težiti najboljim praksama, kako bi se unaprijedila efikasnost i održivost poslovanja, te osigurao dugoročan razvoj sektora.
Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti