Tačno je da je Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti osnovana 2004. godine, međutim Agenciju, kao nezavisno regulatorno tijelo, nije osnovala Vlada Crne Gore, već Skupština Crne Gore. U svojem radu Agencija je dužna da postupa nepristrasno i transparentno, djeluje nezavisno od bilo kakvog tržišnog interesa i ne smije primati ili tražiti uputstva od državnih ili drugih organa i organizacija ili drugih lica u vršenju poslova utvrđenih zakonom. Dakle, Vlada Crne Gore ne smije da ima, niti ima uticaj na rad Agencije, osim kroz saradnju Agencije sa drugim nadležnim državnim organima u vršenju poslova utvrđenih zakonom.

Nadležnosti Agencije, koja je bila regulatorno tijelo samo za energetske djelatnosti, su proširene Zakonom o komunalnim djelatnostima iz 2016. godine, a koji se primjenjuje od 2018. godine, gdje je Agencija prepoznata kao regulatorno tijelo i u oblasti regulisanih komunalnih djelatnosti – javno vodosnabdijevanje i upravljanje komunalnim otpadnim vodama.

U javnim istupima nevladine organizacije „Udruženja za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore“ želi se prikazati da je krivac za nezavidno stanje u sektoru regulisanih komunalnih djelatnosti isključivo Agencija, odnosno metodologija za utvrđivanje cijena koju propisuje Agencija. Međutim, cijene usluga koje vodovodna društva utvrđuju na osnovu svojih ulaznih podataka i na osnovu metodologije, primjenjuju se tek od 2021. godine, dok je stanje u ovom sektoru opterećeno nizom problema već duži niz godina. To je jasno iskazano u godišnjim izvještajima Agencije za period prije primjene regulisanih cijena, od 2017. do 2020. godine. Ovi godišnji izvještaji su javno dostupni i Agencija ih je, shodno zakonskoj obavezi, dostavljala Skupštini Crne Gore.

U cilju targetiranja Agencije kao krivca za loše stanje u sektoru, navodi Udruženja vodovoda su po pravilu nepotpuni i ne usmjeravaju pažnju na ključne probleme i načine za njihovo rješavanje. Shvatajući težinu javno izgovorene riječi, Agencija viđenje o stanju sektora daje kroz svoje izvještaje, te se uzdržava od iznošenja paušalnih i pojedinačnih ocjena poslovanja vodovodnih društava van okvira svojih nadležnosti.

Važno je naglasiti da metodologija koju je donijela Agencija nije „prepisana“, već je to akt koji je donijet u skladu sa važećim zakonskim okvirom. Vodovodna društva utvrđuju cijene usluga na osnovu elemenata propisanih Zakonom o komunalnim djelatnostima, a između ostalog i na osnovu opravdanih troškova poslovanja, koji ne obuhvataju troškove kazni, penala, kamata na neizvršena i druga plaćanja, troškove naknade štete drugim licima, rashode po osnovu otpisa potraživanja i druge troškove koji nijesu nastali u svrhu obavljanja regulisane komunalne djelatnosti. Ovako utvrđene cijene kreiraju uslove poslovanja u regulisanim okvirima, što samo po sebi predstavlja izazov za organe upravljanja u vodovodnim društvima. Metodologije se donose u transparentnom postupku, pri čemu Agencija sa pažnjom sagledava sve komentare i predloge vodovodnih društava, koji se, ukoliko su utemeljeni i u skladu sa zakonom, inkorporiraju u metodologiju.

S obzirom na sve navedeno, Agencija apeluje na sve uključene strane da se umjesto traženja krivca u drugome i prebacivanje odgovornosti, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti fokusira na obavljanje poslova i zadataka i pronalaženje održivih rješenja za prevazilaženje izazova. Izmjene regulatornog okvira moguće je sprovesti isključivo na bazi važećih zakonskih rješenja, a ne pokušavanjem vršenja pritiska na Agenciju putem javnih istupa.

Važno je naglasiti da svi akteri treba da poštuju zakon i rade u skladu sa njim, jer se samo na taj način može utvrditi gde je potrebno unaprijediti zakonski okvir. Umjesto stalnih kvalifikacija zakona kao neprimjenljivog, a pri čemu pojedini subjekti i ne primjenjuju zakon u potpunosti, treba samokritički sagledati i analizirati svoje poslovne aktivnosti i odluke, što je jedini put ka poboljšanju stanja u sektoru regulisanih komunalnih djelatnosti.

Primjena novog Granskog kolektivnog ugovora i povećanje cijena usluga za 2025. godinu

Granski kolektivni ugovor, koji propisuje značajno uvećanje koeficijenata za obračun zarada u vodovodnim društvima, je zaključen krajem 2023. godine. U skladu sa ovim ugovorom, vodovodna društva su bila u obavezi da uvećaju zarade, a samim tim i troškove zarada. Prilikom zaključivanja ovog ugovora, prenebregnuta je činjenica da su cijene za regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu već utvrđene. Neusklađivanje početka primjene granskog kolektivnog ugovora sa već utvrđenim cijenama usluga i zadržavanje istog broja zaposlenih, neminovno vodi ka poteškoćama u poslovanju vodovodnih društava u 2024. godini.

Sagledavajući ovaj problem, Agencija je izmijenila metodologiju na osnovu koje se utvrđuju cijene usluga za 2025. godinu, koja je u obzir uzela i novi granski kolektivni ugovor, na način da je kao opravdano povećanje troškova zarada priznato samo uvećanje zarada koje su vodovodna društva morala da sprovedu prema granskom kolektivnom ugovoru, i to na bazi minimalnih propisanih vrijednosti koeficijenata složenosti za obračun zarada i minimalne vrijednosti koeficijenta za obračun osnovne zarade.

Na osnovu preliminarne analize, zaključeno je da će granski kolektivni ugovor kod većeg broja vodovodnih društava imati značajan uticaj na povećanje cijene usluga za 2025. godinu, pa su o tome u februaru ove godine upoznate jedinice lokalne samouprave, kao osnivači vodovodnih društava. Cilj upoznavanja jedinica lokalne samouprave sa mogućim poskupljenjem cijena usluga vodovodnih društava za 2025. godinu je bio da one mogu blagovremeno i u skladu sa svojim ovlašćenjima propisanim zakonom reaguju na povećanje cijena usluga, kako se ovaj problem ne bi aktuelizovao, kao što je sada slučaj, u toku postupka davanja saglasnosti na predlog cijena usluga od strane skupštine jedinice lokalne samouprave.

Takođe, u kontekstu rasta cijena treba ukazati na to da su cijene usluga za 2025. godinu izjednačene za sve korisnike, kako je propisano Zakonom o komunalnim djelatnostima. Izjednačavanje cijena je imalo uticaj na porast cijena za korisnike iz kategorije fizičkih lica, dok je s druge strane uticalo na smanjenje cijena usluga za korisnike iz kategorije pravnih lica.

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti